Knjiga poezije „Sve je stvar fotografije avokada“ Ajle Qouje visestruko je zanimljivo i autenticno pjesnicko ostvarenje, koje svojim poetskim senzibilitetom nadilazi okvire ocekivanog i obicnog. Moglo bi se reci da pjesnikinja u svom jezickom izrazu traga za oneobicavanjima koji njenoj poeziji daju izglobljene strukture, tvoreci tako autonoman glas iz kojeg se mogu naslutiti svi vrludavi putevi i staze savremenosti. Pritome u njen registar ulazi sarenolik svijet kroz koji se provlace nanosi od mikrobioloskih organizama do korova i bilja, otuda na svim nivoima ove knjige funkcionise i iznimno je prisutna zaigranost bica koje trazi neku sigurnu molekulu za sebe. To ne znaci da je posrijedi poezija koja nastoji nekim meditativnim prenebjegavanjima zanemariti stvarnost, vec naprotiv, posrijedi je snazan pjesnicki odgovor, spustanje niz tobogane premnogosti i prezasicenosti svijeta, kako bi se oslobodilo svih onih sputavajucih viskova i pokusalo doci u prostor slobode. Onog mjesta gdje se moze cisto udahnuti i smisleno izraziti. Da bi se do toga doslo, nuzno je sve poznato pokusati izvrnuti naopacke, propitujuci sve mogucnosti da se jezik koristi kao sustastveni prostor preporoda cijele vaseljene, kako bi se sve oko nas deautomatiziralo i iznova imenovalo i oznacilo. „Sve je stvar fotografije avodaka“, na koncu, sadrzi u svojoj sustinskoj liniji koncepcijski misljenu i zaokruzenu pjesnicku viziju, koja citaocu daje cijeli kaleidoskop neocekivanih skokova i obrata. Dorde Krajisnik